Psovanje kao pomoć u treningu
Kad treba da završite seriju, da istrčite poslednju deonicu, da pronađete novu snagu…slobodno opsujte, nauka je na vašoj strani.
Ako vam treba pomoć da „izgurate“ vežbu, slobodno opsujte, to će vam pomoći. Iako psovke uglavnom nisu društveno prihvatljive u većini kultura, ono pomaže sportskim performansama i izdržljivosti.
Takav je bar zaključak istraživača sa Univerziteta Kil u Engleskoj, koji govore da psovanje podržava odgovor tela na napore.
Ovo nije neka novost. Ranije studije su dokazale da ljudi koji psuju dok voze bicikl pod opterećenjem koriste više snage nego ljudi koji koriste neutralne reči.
Znamo i da kad ljudi psuju mogu duže da drže sprave za vežbanje šaka.

Stručnjaci kažu da je to rezultat toga što psovanje može da izazove naglo lučenje adrenalina, što telo tumači kao urođeni odgovor na situaciju „bori se ili beži“. Takvo stanje ubrzava rad srca i unos kiseonika.
U isto vreme, neće vas iznenaditi da psovanje pomaže u borbi protiv bola.
Ono izaziva emotivni odgovor, koji može raditi u vašu korist ako vam je potrebna dodatna motivacija. Ovo je testirano tako što su ljudi stavljali šake u ledenu vodu. Oni koji su psovali, mogli su duže da izdrže.
Psovanje je univerzalno, a ono što mu ovde daje „moć“ je prosto tabu koji prati psovanje. Kaže se da iz detinjstva nosimo odgovore na kritiku, grdnju, tepanje, ali i psovanje. Sve te reakcije ostaju u mozgu i on ume da ih prepozna čak i ako zaboravi jezik tokom koga su se oni razvili.
Psovanje dolazi sa desne strane mozga, takozvane „kreativne strane“. Znamo da ljudi koji su pretrpeli moždani udar mogu da postanu manje emotivni i manje sposobni da pričaju i razumeju šale, a često umeju i potpuno da prestanu da psuju, iako su ranije mnogo psovali.
Ali, istraživači su upozorili da psovke mogu da izgube svoju „moć“ ako se previše koriste.
Sigurni smo da mnogi među vama (nama) već psuju ponekad kad rade teške vežbe, ali sada imamo i naučno objašnjenje zašto je to dobro.
[…] Nakon vežbanja, učesnici su ponovo testirani i zamoljeni su da procene nivo bolova u mišićima na skali od nule do 200. […]
[…] 4. Trening sa težinama […]